Kultura

Svjesna iznimne kulturne tradicije i posebnih kulturnih potreba sredine, Općina Omišalj programske aktivnosti usmjerava ka sadržajima i stvaralaštvu kojima obogaćuje život svojih stanovnika. Sustavno se provode istraživanja i vrednovanje kulturnih dobara kako bi se zaštitila sva pokretna, nepokretna i tradicijska baština. Kao turističke destinacije, Omišalj i Njivice imaju i posebne potrebe za kulturom u spektru turističke ponude.

Potreba skrbi o kulturnim spomenicima i tradicijskoj baštini nadilazi općinske mogućnosti pa su naši programi prepoznati i uživaju potporu Ministarstva kulture i Primorsko–goranske županije.

Kultura je u životu Omišlja oduvijek igrala veliku ulogu. Od doba prvih glagoljaša do naših dana postojali su pojedinci koji su samoinicijativno širili svijest o potrebi očuvanja duhovne tradicije, time i nacionalnog identiteta. Omišalj je iznjedrio mnoge važne znanstvenike, umjetnike, svećenike i javne djelatnike.

Godine 1884. Omišalj dobiva čitaonicu. Društveni život u Omišlju je bujao, a kulturnih sadržaja nije nedostajalo. Uz Hrvasko, najprije gostionicu, a potom društveni dom, u prostoru današnje pošte bio je dom kulture u kojem su se do 60-ih godina prošlog stoljeća izvodile dramske i kino predstave, organizirali koncerti i mjesne zabave. Prvi institucionalni oblik kulture u Omišlju nastaje osnivanjem KUD-a Ive Jurjević 1983. godine.

Knjižnica Vid Omišljanin

Knjižnica Vid Omišljanin započela je s radom u ožujku 2002. godine pod okriljem Općine Omišalj. Fond od 4.500 naslova preseljen je iz DINA-e u obnovljeni prostor općinske zgrade. Knjižnica svojim korisnicima nudi beletristiku na hrvatskom i više stranih jezika, stručno-popularnu literaturu, knjige za djecu i mlade, enciklopedije, leksikone, rječnike i priručnike te časopise na hrvatskom jeziku.
Poticanje mladih naraštaja na čitanje je na prvom mjestu. Na početku svake školske godine učenici petih razreda besplatno se učlanjuju u knjižnicu.
U 2009. godini knjižnica se modernizirala uvođenjem novog programa obrade knjižnog fonda METAL Win, što je znatno olakšalo knjižničarske poslove.
Knjižnica radi utorkom od 11,00 do 16,00 te petkom od 13,00 do 18,00 sati.
Godišnja članarina iznosi 60,00 kuna, a za članove Kluba 60+ i Kluba mladih Omišalj 30,00 kuna.
Knjižnica danas ima oko 300 aktivnih članova. 
 
U lipnju 2016. godine, za rekonstrukciju knjižnice, ishođena je građevinska dozvola, a u travnju 2017. godine otvorene su novouređene prostorije knjižnice. Prostor je organiziran u tri cjeline: čitaonica i multimedijalni centar, dječji kutak, glavna građa ukupne površine 117,06 m².
U tijeku je postupak profesionalizacije knjižnične djelatnosti čime bi knjižnica bila otvorena svakodnevno, a pružala bi stanovnicima i dodatne sadržaje (čitaonica, korištenje računala, pričaonica, prostor za druženje i projekcije, radionice). Cilj projekta je osigurati organizaciju knjižnične djelatnosti sukladno Zakonu o knjižnicama („Narodne novine“ broj 105/97, 104/00 i 69/09) i Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 58/99).
Voditeljica Knjižnice je Vilma Jelavić.
 
Adresa: Prikešte 13, 51 513 Omišalj
Telefon: 385 (0)51 661 985
 

Galerijski prostori

1. Spomen dom krčkog Folklora
 
Prostor materijalne i nematerijalne kulturne baštine otoka Krka, Spomen dom krčkog folklora otvoren je 12. lipnja 2012. godine. 
Projekt je 2009. godine inicirao tadašnji načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić, a njegov prijedlog jednoglasno su prihvatili i podržali čelnici svih otočnih samouprava. 
Spomen dom otvoren je u čast 1. festivala krčkog folklora, a sa zadaćom očuvanja, vrednovanja, prezentacije i zaštite kulturne baštine cijeloga otoka: od folklora, preko jezika do graditeljstva. Otvoren je s ciljem da se na jednom mjestu pohranjuje čitavo otočno etno i etnomuzikološko naslijeđe na način da će se, uz korištenje suvremene tehnologije, kreirati baze podataka svih notnih zapisa, audio, video i foto dokumentacija te publikacija. U virtualnom obliku čuvat će se pak najvrijedniji primjerci instrumenata i narodnih nošnji.
 
Prvi Festival folklora otoka Krka održan je 1935. godine u Omišlju. Tom prilikom, po prvi put, okupila su se folklorna društva otoka Krka te izvela drevne narodne plesove i izvorne narodne napjeve. Festival se održava svake godine u drugoj jedinici lokalne samouprave otoka Krka, a predstavlja najstariju manifestaciju takve vrste u Hrvatskoj. Spomen dom njeguje uspomenu i sjećanje na osnivače te generacije Krčana koje su tradiciju Festivala održale do danas.
 
Prostor ima dvostruku funkciju: radnu i izložbenu, a istovremeno ga može posjetiti 15-ak posjetitelja, koji mogu razgledati nakit, glazbala, nošnje, poslušati „kanat“ i zvuke sopila ili pogledati „tenec“ folklornih društava s otoka Krka i film o omišaljskim običajima Lipo moje.
 
2. Galerija Lapidarij
 
Muzejsko-galerijski prostor Lapidarij od svog uređenja 1989. godine ispunjava funkciju galerijskog prostora u kojem su do sada izlagali brojni eminentni likovni umjetnici. Te godine u suradnji s Muzejsko-galerijskim centrom (MGC) iz Zagreba i Turističkom zajednicom Otoka Krka održana je prva izložba u Lapidariju s temom “Zlatnici” autora Damira Mataušića. 
13. ožujka 2002. godine Općina Omišalj preuzela je na trajno čuvanje kulturna dobra što su od tada dio stalnog postava.
 
Preuzeti eksponati: 
  • Fulfinski natpis (kuća Tome Lesice)
  • Starohrvatski/predromanički kapitel koji se koristi kao postament za procesijski križ (iz župne crkve)
  • Starohrvatski/predromanički kapitel (iz crkve Sv. Jelene)
  • Fragment grede oltarne pregrade s pleternim ornamentom (crkva Sv. Jelene)
  • Nadvratnik Jelena prvadnika (crkva Sv. Jelene)
  • Fragment trijumfalnog luka iz crkve Sv. Jurja na Jezeru (crkva Sv. Jelene)
  • Natpis s lučnog nadvratnika jedne stambene kuće iz 1654. godine (crkva Sv. Jelene)
  • Nadgrobna ploča opata Stjepana iz Zadra (crkva Sv. Nikole na moru)
Galerija Lapidarij nalazi se na službenom popisu priznatih galerijskih prostora u Republici Hrvatskoj od strane Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
 
3. Malakološka zbirka
Malakološka zbirka Omišalj otvorena je 2011. godine, a smještena u novouređenom izložbenom prostoru do župne crkve. Jedina je takva zbirka na otoku Krku. 
Zanimljivu kolekciju što broji 675 primjeraka puževa, školjkaša i glavonožaca, Općini je darovala liječnica Branka Hameder Isensee, koja je porijeklom iz Vukovara, a veći dio života provela je u Njemačkoj gdje je 30 godina vodila psihijatarsku ordinaciju. Bavila se i skupljanjem školjaka te je nakon tri desetljeća oformila kolekciju s oko 900 primjeraka. 
Ova izložba je specifična zbog nastanka imena Omišalj. Naime, ono potječe od latinskog naziva Ad musculu što u prijevodu znači kod školjaka, odnosno, dagnjišta. 
Pri osmišljavanju postava Općina je usko surađivala s Prirodoslovnim muzejom iz Rijeke čije su djelatnice Milvana Arko-Pijevac i Željka Modrić Surina ujedno i autorice stalnog postava. 
U zbirci se nalaze puževi, školjke i glavonošci te drugi morski beskralješnjaci iz skupine spužvi, žarnjaka, bodljikaša, riba i fosilnih mekušaca iz svjetskih mora i oceana te nešto manji broj jadranskih vrsta. 
Posebna vrijednost zbirke jesu primjerci šest vrsta zaštićenih u Hrvatskoj koje su uvrštene i na popis Crvene knjige Međunarodnog saveza za očuvanje prirode, a riječ je o vrstama Lobatus, Haliotis, Charonia, Tonna, Pinna i Pholas.

 

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama u Upravnom odjelu u Općini Omišalj:
- ponedjeljak, srijeda, petak od 8.30 do 11.30 sati
- utorak i četvrtak od 12.30 do 15.00 sati.
design&development: 2013 novevibracije