Kultura

Svjesna iznimne kulturne tradicije i posebnih kulturnih potreba sredine, Općina Omišalj programske aktivnosti usmjerava ka sadržajima i stvaralaštvu kojima obogaćuje život svojih stanovnika. Sustavno se provode istraživanja i vrednovanje kulturnih dobara kako bi se zaštitila sva pokretna, nepokretna i tradicijska baština. Kao turističke destinacije, Omišalj i Njivice imaju i posebne potrebe za kulturom u spektru turističke ponude.

Potreba skrbi o kulturnim spomenicima i tradicijskoj baštini nadilazi općinske mogućnosti pa su naši programi prepoznati i uživaju potporu Ministarstva kulture i Primorsko–goranske županije.

Kultura je u životu Omišlja oduvijek igrala veliku ulogu. Od doba prvih glagoljaša do naših dana postojali su pojedinci koji su samoinicijativno širili svijest o potrebi očuvanja duhovne tradicije, time i nacionalnog identiteta. Omišalj je iznjedrio mnoge važne znanstvenike, umjetnike, svećenike i javne djelatnike.

Godine 1884. Omišalj dobiva čitaonicu. Društveni život u Omišlju je bujao, a kulturnih sadržaja nije nedostajalo. Uz Hrvasko, najprije gostionicu, a potom društveni dom, u prostoru današnje pošte bio je dom kulture u kojem su se do 60-ih godina prošlog stoljeća izvodile dramske i kino predstave, organizirali koncerti i mjesne zabave. Prvi institucionalni oblik kulture u Omišlju nastaje osnivanjem KUD-a Ive Jurjević 1983. godine.

Knjižnica Vid Omišljanin

Knjižnica Vid Omišljanin započela je s radom u ožujku 2002. godine pod okriljem Općine Omišalj. Fond od 4.500 naslova preseljen je iz DINA-e u obnovljeni prostor općinske zgrade. Knjižnica svojim korisnicima nudi beletristiku na hrvatskom i više stranih jezika, stručno-popularnu literaturu, knjige za djecu i mlade, enciklopedije, leksikone, rječnike i priručnike te časopise na hrvatskom jeziku.
Poticanje mladih naraštaja na čitanje je na prvom mjestu. Na početku svake školske godine učenici petih razreda besplatno se učlanjuju u knjižnicu.
U 2009. godini knjižnica se modernizirala uvođenjem novog programa obrade knjižnog fonda METEL Win, što je znatno olakšalo knjižničarske poslove.
 
 
U lipnju 2016. godine, za rekonstrukciju knjižnice, ishođena je građevinska dozvola, a u travnju 2017. godine otvorene su novouređene prostorije knjižnice. Prostor je organiziran u tri cjeline: čitaonica i multimedijalni centar, dječji kutak, glavna građa ukupne površine 117,06 m².
Postupak profesionalizacije knjižnične djelatnosti dovršeno je u travnju 2018. godine čime je knjižnica svojim korisnicima dostupna svakodnevno, a pruža i dodatne sadržaje (čitaonica, korištenje računala, pričaonica, prostor za druženje i projekcije, radionice). Cilj projekta bio je osigurati organizaciju knjižnične djelatnosti sukladno Zakonu o knjižnicama („Narodne novine“ broj 105/97, 104/00 i 69/09) i Standardima za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 58/99).
 
 
Kontakt:
Bogdana Čiča

Tel: 051/661-985
Prikešte 13, 51513 Omišalj

Radno vrijeme:
- ponedjeljak, srijeda, petak:
9:00-13:00
 
- utorak, četvrtak:
15:00-20:00
 
- subota (2. i 4. u mjesecu):
9:00-12:00
 

Galerijski prostori

1. Spomen dom krčkog Folklora
 
Prostor materijalne i nematerijalne kulturne baštine otoka Krka, Spomen dom krčkog folklora otvoren je 12. lipnja 2012. godine. 
Projekt je 2009. godine inicirao tadašnji načelnik Općine Omišalj Tomo Sparožić, a njegov prijedlog jednoglasno su prihvatili i podržali čelnici svih otočnih samouprava. 
Spomen dom otvoren je u čast 1. festivala krčkog folklora, a sa zadaćom očuvanja, vrednovanja, prezentacije i zaštite kulturne baštine cijeloga otoka: od folklora, preko jezika do graditeljstva. Otvoren je s ciljem da se na jednom mjestu pohranjuje čitavo otočno etno i etnomuzikološko naslijeđe na način da će se, uz korištenje suvremene tehnologije, kreirati baze podataka svih notnih zapisa, audio, video i foto dokumentacija te publikacija. U virtualnom obliku čuvat će se pak najvrijedniji primjerci instrumenata i narodnih nošnji.
 
Prvi Festival folklora otoka Krka održan je 1935. godine u Omišlju. Tom prilikom, po prvi put, okupila su se folklorna društva otoka Krka te izvela drevne narodne plesove i izvorne narodne napjeve. Festival se održava svake godine u drugoj jedinici lokalne samouprave otoka Krka, a predstavlja najstariju manifestaciju takve vrste u Hrvatskoj. Spomen dom njeguje uspomenu i sjećanje na osnivače te generacije Krčana koje su tradiciju Festivala održale do danas.
 
Prostor ima dvostruku funkciju: radnu i izložbenu, a istovremeno ga može posjetiti 15-ak posjetitelja, koji mogu razgledati nakit, glazbala, nošnje, poslušati „kanat“ i zvuke sopila ili pogledati „tenec“ folklornih društava s otoka Krka i film o omišaljskim običajima Lipo moje.
 
2. Galerija Lapidarij
 
Muzejsko-galerijski prostor Lapidarij od svog uređenja 1989. godine ispunjava funkciju galerijskog prostora u kojem su do sada izlagali brojni eminentni likovni umjetnici. Te godine u suradnji s Muzejsko-galerijskim centrom (MGC) iz Zagreba i Turističkom zajednicom Otoka Krka održana je prva izložba u Lapidariju s temom “Zlatnici” autora Damira Mataušića. 
13. ožujka 2002. godine Općina Omišalj preuzela je na trajno čuvanje kulturna dobra što su od tada dio stalnog postava.
 
Preuzeti eksponati: 
  • Fulfinski natpis (kuća Tome Lesice)
  • Starohrvatski/predromanički kapitel koji se koristi kao postament za procesijski križ (iz župne crkve)
  • Starohrvatski/predromanički kapitel (iz crkve Sv. Jelene)
  • Fragment grede oltarne pregrade s pleternim ornamentom (crkva Sv. Jelene)
  • Nadvratnik Jelena prvadnika (crkva Sv. Jelene)
  • Fragment trijumfalnog luka iz crkve Sv. Jurja na Jezeru (crkva Sv. Jelene)
  • Natpis s lučnog nadvratnika jedne stambene kuće iz 1654. godine (crkva Sv. Jelene)
  • Nadgrobna ploča opata Stjepana iz Zadra (crkva Sv. Nikole na moru)
Galerija Lapidarij nalazi se na službenom popisu priznatih galerijskih prostora u Republici Hrvatskoj od strane Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
 
3. Malakološka zbirka
Malakološka zbirka Omišalj otvorena je 2011. godine, a smještena u novouređenom izložbenom prostoru do župne crkve. Jedina je takva zbirka na otoku Krku. 
Zanimljivu kolekciju što broji 675 primjeraka puževa, školjkaša i glavonožaca, Općini je darovala liječnica Branka Hameder Isensee, koja je porijeklom iz Vukovara, a veći dio života provela je u Njemačkoj gdje je 30 godina vodila psihijatarsku ordinaciju. Bavila se i skupljanjem školjaka te je nakon tri desetljeća oformila kolekciju s oko 900 primjeraka. 
Ova izložba je specifična zbog nastanka imena Omišalj. Naime, ono potječe od latinskog naziva Ad musculu što u prijevodu znači kod školjaka, odnosno, dagnjišta. 
Pri osmišljavanju postava Općina je usko surađivala s Prirodoslovnim muzejom iz Rijeke čije su djelatnice Milvana Arko-Pijevac i Željka Modrić Surina ujedno i autorice stalnog postava. 
U zbirci se nalaze puževi, školjke i glavonošci te drugi morski beskralješnjaci iz skupine spužvi, žarnjaka, bodljikaša, riba i fosilnih mekušaca iz svjetskih mora i oceana te nešto manji broj jadranskih vrsta. 
Posebna vrijednost zbirke jesu primjerci šest vrsta zaštićenih u Hrvatskoj koje su uvrštene i na popis Crvene knjige Međunarodnog saveza za očuvanje prirode, a riječ je o vrstama Lobatus, Haliotis, Charonia, Tonna, Pinna i Pholas.

 

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama u Upravnom odjelu u Općini Omišalj: - ponedjeljak, srijeda, petak od 8.30 do 11.30 sati - utorak i četvrtak od 12.30 do 15.00 sati.


Cookie Policy

design&development: 2013 novevibracije